Multipla skleroza

Multipla skleroza

Šta je mulitpla skleroza?

Multipla skleroza (MS) je hronično oboljenje koje zahvata centralni nervni sistem pacijenta. Sa MS-om, vaš imuni sistem napada mijelin – zaštitni sloj koji se nalazi oko nervnih vlakana. MS izaziva zapaljenje i privremene lezije, takođe može dovesti i do trajnih lezija uzrokovanih ožiljnim tkivom, što može otežati vašem mozgu da šalje signale ostatku vašeg tela.

Multipla skleroza je stanje koje može uticati na mozak i kičmenu moždinu, izazivajući širok spektar potencijalnih simptoma, uključujući probleme sa vidom, pokretima ruku ili nogu, senzacijom ili ravnotežom.

MS je neizlečivo oboljenje koje ponekad može izazvati ozbiljan invaliditet, iako povremeno može biti blago. U mnogim slučajevima moguće je lečiti simptome. Najčešće se dijagnostikuje kod ljudi u 20-im, 30-im i 40-im godinama, iako se može razviti u bilo kom uzrastu. Oboljenje se javlja 2 do 3 puta češće kod žena nego kod muškaraca.

Zašto se javlja multipla skleroza?

Ukoliko pacijent boluje od multiple skleroze, zaštitni sloj mijelina (omotača) oko nekih nervnih vlakana mozga, optičkog nerva i kičmene moždine postaje oštećen. Lekari smatraju da oštećenje nastaje kada imuni sistem prepozna delove centralnog nervnog sistema koji imaju omotač kao strane organizme, usled čega stvara antitela protiv sopstvenog centralnog nervnog sistema. Medicinski radnici koji ispituju ovo oboljenje smatraju da postoji okidač iz okoline, kao što je virus ili toksin, koji pokreće napad imunog sistema.

Kako vaš imuni sistem napada mijelin, on izaziva demijelinizaciju. Tada može nastati remisija, kada se formiraju novi slojevi mijelina, ali hronična upala može dovesti do ožiljnog tkiva, što može rezultirati trajnim neurološkim oštećenjem.

Multipla skleroza nije nasledna bolest, međutim prenošenje sa roditelja na decu je moguće i često se javlja. 

Kada nastaje multipla skleroza?

MS se može razviti odjednom, međutim, u nekim situacijama simptomi mogu biti toliko blagi da ih pacijenti lako odbacuju. Tri najčešća rana simptoma MS-a su:

  • Utrnulost i peckanje koje pogađaju ruke, noge ili jednu stranu lica. Ovi simptomi se javljaju bez okidača.
  • Neujednačena ravnoteža i slabost u donjim ekstremitetima, praćena lakim spoticanjem tokom hodanja ili obavljanja druge vrste fizičke aktivnosti.
  • Dvostruki vid, zamagljen vid na jednom oku ili delimični gubitak vida. Ovi simptomi mogu biti rani pokazatelj MS-a.

Nije neuobičajeno da ovi rani simptomi nestanu, a zatim se ponovo jave – nedeljama, mesecima ili čak godinama nakon prvog napada. Ovi simptomi mogu imati mnogo različitih uzroka. Čak i ako imate ove simptome, to ne znači nužno da imate multiplu sklerozu. 

RRMS (relapsno-remitirajuća multipla skleroza) češće se javlja kod žena, dok je PPMS (primarno-progresivna forma mulitple skleroze) podjednako česta pojava kod žena i muškaraca. 

Tipovi multiple skleroze

Klinički izolovani sindrom (CIS)

Ovo je stanje koje nastaje pre pojave MS-a i uključuje jednu epizodu simptoma u trajanju od najmanje 24 sata. Ovi simptomi su posledica demijelinizacije u centralnom nervnom sistemu pacijenta.
Iako je ova epizoda karakteristična za MS, nije dovoljna za postavljanje dijagnoze.

Relapsno-remitentna MS (RRMS)

Relapsno-remitentna mulitpla skleroza uključuje jasne relapse aktivnosti bolesti praćene remisijama. Tokom perioda remisije, simptomi su blagi ili odsutni, a postoji blaga do umerena progresija bolesti.

RRMS je najčešći oblik multiple skleroze i čini oko 85 procenata svih slučajeva.

Primarno progresivna MS (PPMS)

Ukoliko je pacijentu dijagnostikovana primarno progresivna multipla skleroza, neurološka funkcija postaje progresivno lošija od početka njegovih simptoma, međutim, može doći do kratkih perioda stabilnosti.

Simptomi se obično pogoršavaju i traju danima do nedeljama ili mesecima, a zatim se polako poboljšavaju tokom sličnog vremenskog perioda. Relapsi se često javljaju bez upozorenja, ali su ponekad povezani sa periodom bolesti ili stresa.

Mnogi, ali ne svi ljudi sa relapsnom remitentnom MS razvijaju sekundarnu progresivnu MS, obično nakon nekoliko decenija. Kod ove vrste MS-a, simptomi se vremenom postepeno pogoršavaju bez očiglednih napada. Oko dve trećine ljudi sa relapsnom remitentnom MS će razviti sekundarnu progresivnu MS.

Sekundarna progresivna MS (SPMS)

Sekundarna progresivna multipla skleroza nastaje kada RRMS pređe u progresivni oblik. Pacijent može i dalje imati primetne recidive pored invaliditeta ili postepenog pogoršanja funkcije.

Kada je potrebno posetiti lekara?

Važno je da posetite lekara opšte prakse ako ste zabrinuti da biste mogli imati znake MS, takođe ukažite lekaru na specifičan obrazac simptoma koje doživljavate. Ukoliko lekar zaključi da je potrebno, uputiće vas kod specijaliste za stanja nervnog sistema (neurologa), koji može predložiti preglede kao što je MRI skeniranje, kako bi se proverile karakteristike MS-a i sa sigurnošću utvrdilo zdravstveno stanje pacijenta.

Simptomi koji ukazuju na to da je potrebno da posetite lekara su:

  • Gubitak vida ili stvaranje “duple slike”
  • Utrnulost, slabost ili tremor
  • Paraliza ili spazam mišića
  • Vrtoglavica i nesvestica
  • Erektilna disfunkcija i inkontinencija
  • Nemogućnost začeća
  • Gubitak koordinacije pokreta
  • Nevoljni pokreti ili kontrakcija mišića
  • Ispresecan govor
  • Umor

Priprema za pregled lekara

Ova vrsta pregleda ne zahteva posebnu pripremu pacijenta i potpuno je bezbolan. Možete nesmetano konzumirati hranu i tečnosti.

Pogodno je da na pregled ponesetu svu prethodnu lekarsku dokumentaciju koja može pomoći lekaru da upozna istoriju vaše bolesti.

Kako izgleda pregled lekara?

Neurolog obavlja neurološki pregled tako što usmenim putem prikuplja informacije o vašoj kliničkoj istoriji, a zatim sprovodi niz pregleda koji mu pomažu da utvrdi da li pacijent boluje od multiple skleroze.

Dijagnostičko testiranje može uključivati sledeće:

  • MRI skeniranje – korišćenje kontrastne boje tokom MR skeniranja omogućava vašem lekaru da otkrije aktivne i neaktivne lezije u celom mozgu i kičmenoj moždini.
  • Optička koherentna tomografija (OCT) – tokom ovog pregleda, snimaju se nervni slojevi u zadnjem delu oka kako bi se utvrdilo da li se oko optičkog nerva istanjilo.
  • Kičmena punkcija (lumbalna punkcija) – vaš lekar će vas uputiti na ovu vrstu pregleda, kako bi otkrio abnormalnosti u kičmenoj tečnosti (ovaj pregled može pomoći u isključivanju zaraznih bolesti). 
  • Testovi krvi – potrebno je obaviti analizu krvi, kako bi lekar eliminisao mogućnost drugih stanja koja imaju slične simptome.
  • Test vizuelnih evociranih potencijala (VEP) – ovaj test zahteva stimulaciju nervnih puteva za analizu električne aktivnosti u vašem mozgu. 

Dijagnostikovanje multiple skleroze zahteva potvrdu o demijelinizaciji (proces koji sprečava nerve da efikasno šalju signale), koja se javlja u različito vreme u više od jedne oblasti vašeg mozga, kičmene moždine ili optičkih nerava. Dijagnoza takođe zahteva isključivanje drugih stanja koja imaju slične simptome, kao što su Lajmska bolest, Lupus i Sjogrenova bolest.

Cenovnik pogledajte ovde.

multipla skleroza multipla skleroza ms neuroloski pregled mr skeniranje
Top