Anomalije krvnih sudova mozga obuhvataju nepravilnosti kao aneurizme, arteriovenske i kavernozne malformacije, i Moyamoya bolest. Simptomi uključuju glavobolje, napade i neurološke deficite. Uzroci su genetski faktori, hipertenzija, ateroskleroza i pušenje. Dijagnoza se sprovodi putem MR, CT i angiografije, dok lečenje može uključivati lekove, hirurgiju ili radioterapiju.
Mijelopatija je skup simptoma uzrokovanih kompresijom kičmene moždine, što može izazvati bol, gubitak osećaja i poteškoće u kretanju. Postoji cervikalna, torakalna i lumbalna mijelopatija, zavisno od zahvaćenog dela kičme. Simptomi uključuju bolove u leđima, trnce, slabost i poteškoće s ravnotežom. Lečenje može biti nehirurško ili hirurško.
Hašimotova bolest je autoimuno stanje koje može izazvati hipotireozu kod oko 5 od 100 ljudi, često pogađajući žene u dobi od 30-50 godina. Simptomi uključuju umor, debljanje, suvu kožu i depresiju. Dijagnostikuje se testovima krvi, a tretira levotiroksinom. Ne postoji specifična dijeta za Hašimotov sindrom, ali je važno pratiti preporuke lekara.
Holter je prenosivi EKG koji beleži rad srca neprekidno tokom 24 do 48 sati. Koristi se za praćenje simptoma kao što su bol u grudima, vrtoglavica, nesvestica i nepravilni otkucaji srca. Test je bezbolan i siguran, a pacijent vodi dnevnik aktivnosti i simptoma. Rezultati pomažu lekarima da utvrde prisustvo aritmija kao što su bradikardija, tahikardija i atrijalna fibrilacija.
Ishemija mozga, poznata kao cerebralna ishemija, nastaje kada nema dovoljno dotoka krvi u mozak, što može dovesti do odumiranja moždanog tkiva ili ishemijskog moždanog udara. Simptomi uključuju slabost, gubitak osećaja, konfuziju i vrtoglavicu. Uzroci mogu biti bolesti srca, niskog krvnog pritiska ili traume. Lečenje i prevencija obuhvataju lekove i hirurške zahvate.
MR angiografija je neinvazivni pregled koji koristi magnetno polje i radio talase za procenu krvnih sudova. Može uključivati kontrast, posebno ako je potrebno detaljnije prikazivanje. Istražuje aneurizme, suženja sudova, malformacije i druge abnormalnosti. Prednost je što ne koristi zračenje. Priprema je minimalna, ali trudnice treba da se konsultuju sa lekarom.
MR enterografija je najsavremeniji neinvazivni pregled tankog creva putem magnetne rezonance, ključan za dijagnostiku oboljenja poput Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i celijakije. Pregled bez jonizujućeg zračenja traje 30-60 minuta. Priprema uključuje dijetalnu ishranu i izbegavanje aspirina pre pregleda. MR enterografija nije pogodna za osobe sa pejsmejkerom ili metalnim implantima.
Magnetna rezonanca glave je precizna i neškodljiva metoda koja omogućava detaljno pregledanje moždanog tkiva i struktura u lobanji. Koristi se za dijagnostiku tumora, moždanih udara, aneurizmi, cista, i drugih abnormalnosti. Pacijent treba da ukloni sve metale pre pregleda. Postupak je bezbedan, ali osobe sa metalnim implantima treba da budu oprezne.
Magnetna rezonanca koristi magnete i radio talase za snimanje unutrašnjosti tela bez zračenja, što je čini sigurnijom opcijom, posebno za trudnice i decu. MRI karlice pomaže u dijagnostikovanju problema u karličnom području, poput urođenih mana, povreda, raka reproduktivnih organa. Pregled traje 30-60 minuta i zahteva pripremu zbog potencijalnih metala u telu pacijenta.
Multipla skleroza (MS) je hronična bolest centralnog nervnog sistema gde imuni sistem napada mijelin, omotač oko nervnih vlakana. Simptomi uključuju probleme s vidom, ravnotežom i senzacijom. Postoji više tipova MS-a, a RRMS je najčešći. Dijagnoza zahteva potvrdu demijelinizacije kroz testove kao što su MRI i krvne analize, uz isključivanje sličnih stanja.
Neurologija se bavi proučavanjem i lečenjem bolesti nervnog sistema, uključujući mozak i kičmenu moždinu. Neurološki pregled uključuje anamnezu, opšti pregled, pregled moždanih nerava, koordinacije, senzorne funkcije, reflekse i hod. Dijagnoza koristi MRI, CT, EEG i druge testove. Lečenje može obuhvatati lekove, fizikalnu terapiju ili hirurgiju, zavisno od stanja.