Magnetna rezonanca cele kičme 1.5T - MRI cele kičme
28.000 RSD
Magnetna rezonanca grudnog dela kičme 1.5T - MRI torakalnog dela kičme
11.950 RSD
Magnetna rezonanca lumbalnog dela kičme 1.5T - MRI lubosakralnog dela kičme
11.950 RSD
Magnetna rezonanca vratnog dela kičme 1.5T - MRI cervikalnog dela kičme
11.950 RSD
Informacije i zakazivanje
Radnim danima od 07 do 21h
Subotom i nedeljom od 07 do 21h

Kontakt
MRI Beograd - Magnetna rezonanca kičme

U klinici Eurodijagnostika Beograd, magnetna rezonanca kičme obavlja se savremenom opremom i pod nadzorom najiskusnijih lekara.
Ova visokokvalitetna dijagnostička metoda pruža detaljan uvid u stanje vratnog, grudnog i slabinskog dela kičme, uz prijatan ambijent i pažljivo vođenu proceduru od prijema do izdavanja nalaza.

Specijalizacija

Šta je magnetna rezonanca kičme?

Magnetna rezonanca kičme je jedna od najsavremenijih dijagnostičkih metoda za pregled kičmenog stuba. Pregled je potpuno neinvazivan i bezbolan - pomoću snažnog magnetnog polja i radio-talasa stvara se jasna slika pršljenova, međupršljenskih diskova, kičmene moždine i okolnih mekih tkiva. Za razliku od rendgenskih metoda, ovde nema štetnog zračenja, magnetno polje koje se koristi neškodljivo je za organizam, a dobijene slike pružaju izuzetno detaljan uvid u stanje kičme.
MRI Beograd - Magnetna rezonanca kičme

Zašto se obavlja magnetna rezonanca kičme?

Magnetna rezonanca kičme najčešće se preporučuje kada postoje uporne ili ozbiljne tegobe u leđima, posebno ako prethodna terapija (lekovi, fizikalni tretmani) nije dala željene rezultate. Ova metoda pruža lekarima precizan uvid u uzrok bolova jer pouzdano prikazuje razne promene na kičmi: degenerativne (istrošenost diska, suženje kičmenog kanala), upalne procese, povrede kičmenih struktura, kao i eventualne tumorske promene. Takođe, uvek se sprovodi kada simptomi ukazuju na moguće oštećenje kičmene moždine ili živaca - na primer kod slabosti, utrnulosti ili gubitka osećaja u nogama, kao i problema sa kontrolom mokrenja ili creva. U takvim situacijama lekari upućuju pacijenta na ovaj pregled kako bi se brzo utvrdio uzrok tegoba.

Pregled magnetnom rezonancom može biti usmeren na određeni deo kičme - vratni (cervikalni) , grudni (torakalni) ili slabinski (lumbalni) segment - u zavisnosti od regije gde su prisutne tegobe. Na primer, bol u vratu koji se širi ka ramenima i rukama (često praćen trnjenjem prstiju) sugeriše potrebu za snimanjem vratnog dela kičme. Dugotrajni bol između lopatica koji se oseća i duž rebara ukazuje na problem u grudnom (torakalnom) delu kičme. Intenzivan bol u donjem delu leđa koji se spušta niz jednu ili obe noge - poznat kao išijas - najčešće zahteva pregled slabinskog (lumbalnog) dela kičme, jer takvi simptomi sugerišu diskus herniju ili pritisak na živac išijadikus.

Najčešći razlozi zbog kojih se radi ovaj pregled uključuju:
  • Hronični ili povremeni bolovi u bilo kom delu kičme koji ne prolaze uz uobičajenu terapiju
  • Bol u vratu koji se širi ka ramenu ili ruci, praćen trnjenjem u prstima šake
  • Bol u gornjem delu leđa (između plećki) koji se projavljuje i duž rebara
  • Bol u donjem delu leđa (krsnom predelu) koji se spušta niz nogu (išijas)
  • Sumnja na degenerativne promene na pršljenovima i diskovima (npr. suženje kičmenog kanala ili “istrošen" disk)
  • Sumnja na diskus herniju - prolaps međupršljenskog diska koji pritiska živac
  • Sumnja na tumor ili metastatske promene na kičmenom stubu
  • Neurološki ispadi poput slabosti u stopalu (tzv. “pad stopala") ili gubitka refleksa
  • Problemi sa kontrolom bešike ili creva koji mogu ukazivati na pritisak na nervne strukture u kičmi

Priprema za pregled kičme magnetnom rezonancom

Posebne pripreme pred ovaj pregled uglavnom nisu potrebne, ali pre snimanja treba obratiti pažnju na nekoliko stvari:
  • Potrebno je poneti svu raniju medicinsku dokumentaciju vezanu za kičmu (ranije snimke, izveštaje lekara i sl.), kako bi radiolog imao uvid u istoriju tegoba.
  • Pre ulaska u prostoriju sa aparatom uklanjaju se svi metalni predmeti sa tela: nakit, sat, mobilni telefon, bankovne kartice, aparati za sluh, ukosnice i slično ostavljaju se u garderobi jer mogu ometati magnet ili se oštetiti.
  • Važno je obavestiti lekara i osoblje ako pacijent ima bilo kakav metalni implant ili medicinski uređaj u telu. Određeni implantati (npr. pejsmejker, određene vaskularne proteze ili kohlearni implant) predstavljaju kontraindikaciju za MRI - u takvim slučajevima ovaj pregled se ne sme raditi.
  • Nije potrebno menjati ishranu ili preskakati terapiju pre snimanja. Pacijent može normalno da jede i pije, kao i da uzima sve redovno propisane lekove pre dolaska na pregled.
  • U slučaju izražene klaustrofobije (straha od zatvorenog prostora), po potrebi se može dati blagi sedativ pre snimanja, u dogovoru sa lekarom, kako bi pregled protekao što mirnije.
  • Ukoliko postoji mogućnost trudnoće, neophodno je to napomenuti pre pregleda. Iako sama magnetna rezonanca nije štetna po trudnoću, lekar će proceniti vremenski okvir i eventualnu upotrebu kontrasta kod trudnica sa posebnim oprezom.

Kako izgleda pregled

Sam tok pregleda magnetnom rezonancom kičme osmišljen je tako da pacijentu bude što prijatnije i da eventualna nelagoda bude minimalna. Mnogi pacijenti pred prvi odlazak na snimanje osećaju blagu strepnju, ali nema razloga za brigu - postupak je bezbedan, potpuno bezbolan i osoblje je tu da pruži podršku tokom čitavog trajanja pregleda.

Nakon pripreme, pacijent se smešta na pokretni sto MRI aparata u ležećem položaju. Radi što jasnijeg snimanja, oko dela tela koji se ispituje postavlja se posebna antena (tzv. zavojnica). Potom se pacijent polako uvlači na stolu u tunel aparata za magnetnu rezonancu - uređaj cilindričnog oblika otvoren s obe strane. Tokom snimanja je važno da pacijent mirno leži, kako bi svi snimci bili oštri i jasni.

Aparat pri radu ispušta ponavljajuće zvuke kucanja i zujanja, koji mogu biti neobični ili glasni. Da bi buka bila što manje neprijatna, pacijentu se stavljaju slušalice ili čepovi za uši koji prigušuju zvuk. Istovremeno, radi osećaja sigurnosti, održava se komunikacija sa pacijentom: radiološki tehničar iz susedne prostorije putem interfona može da čuje i vidi pacijenta sve vreme. Po potrebi, pacijent u ruci drži signalno dugme (alarm) kojim u svakom momentu može upozoriti osoblje ako oseti nelagodnost ili želi da prekine pregled. Zahvaljujući ovim merama, većina ljudi se tokom snimanja ubrzo opusti i bez poteškoća izdrži pregled do kraja.

Snimanje obično traje oko 30 do 45 minuta, zavisno od toga da li se pregledava jedan segment ili veći deo kičme. Tokom tog perioda pacijent ne oseća bol niti bilo kakve štetne efekte - jedino što mora mirno ležati. Nakon što je skeniranje završeno, pokretni sto izlazi iz aparata i pacijent ustaje. Nema potrebe za oporavkom; odmah po završetku procedure pacijent se može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. U slučajevima kada je tokom pregleda korišćen kontrast (specijalno bojeno sredstvo koje se daje kroz venu radi bolje vidljivosti pojedinih struktura), pacijentu će biti uklonjen venski put i biće kratko praćen zbog predostrožnosti - ozbiljne nuspojave na kontrast su izuzetno retke.

Nakon snimanja magnetom

Po okončanju snimanja, radiolog analizira dobijene slike i sastavlja pisani izveštaj (nalaz) sa svojim mišljenjem. Taj nalaz bude uručen pacijentu ubrzo nakon pregleda (obično u roku od sat ili dva), tako da pacijent može da nastavi dalje lečenje kod svog lekara sa svim potrebnim informacijama. Kroz ceo ovaj proces, stručni tim Eurodijagnostike nastoji da pruži toplu komunikaciju i podršku, kako bi iskustvo pregleda magnetnom rezonancom kičme bilo što prijatnije i bez stresа za pacijenta.
Ažurirano: Jul 28, 2025 | Izdavač: Eurodijagnostika Beograd | O nama

Često postavljana pitanja

Magnetna rezonanca kičme je potpuno neinvazivna i bezbolna dijagnostička metoda. Ovom metodom se stvara jasna slika o stanju snimljenog organa i dela tela, npr. kompletnog kičmenog stuba i pršljenova.

Pregled kičme magnetnom rezonancom se vrši ukoliko pacijent prijavljuje poteškoće u bilo kom delu kičme. Ova metoda se koristi za otkrivanje degenerativnih promena, upalnih procesa, tumora, suženja kičmenog kanala i slično. Takođe se koristi ukoliko pacijent ima probleme sa bešikom ili oseća slabost, utrnulost ili druge probleme sa nogama.

Rizici u toku snimanja kičme magnetnom rezonancom su minimalni. Magnetno polje koje se aktivira upotrebom MR aparata nije štetno za zdravlje, ali može dovesti do poremećenog rada ili kvara ugrađenih aparata u telo. Takođe, moguća je alergijska reakcija na kontrastnu boju koja se ponekad ubrizgava u krvotok za dobijanje jasnijih slika.

Termini i Definicije

Kičma ili kičmeni stub je struktura koja pruža potporu telu i štiti kičmenu moždinu. Sastoji se od 33-34 pršljena koji su međusobno povezani zglobovima, diskovima i ligamentima.

Pršljen je osnovna jedinica kičmenog stuba. Sastoji se od tela pršljena, luka pršljena i nastavaka za pričvršćivanje mišića i ligamenata. Različiti delovi kičme sadrže različite tipove pršljenova: cervikalni, torakalni, lumbalni, sakralni i kokcigealni.

Diskus hernija je stanje u kojem mekani centar intervertebralnog diska izbija kroz njegovu spoljašnju ovojnicu. To može izazvati bol, trnjenje ili slabost, usled pritiska na okolne nerve.

Kičmena moždina je deo centralnog nervnog sistema smešten u kičmenom kanalu. Ona prenosi signale između mozga i ostatka tela, omogućavajući kontrolu pokreta i prenošenje senzacija.

T2 ponderisani snimci su tip magnetno-rezonantnih snimaka koji ističu razlike u sadržaju vode i fluidima unutar tkiva. Koriste se za identifikaciju edema, tumora i drugih patoloških stanja.