Šta je holter?

Holter je vrsta prenosivog elektrokardiograma (EKG). On beleži električnu aktivnost srca neprekidno tokom 24 sata ili po potrebi duže. EKG je jedan od najjednostavnijih i najbržih testova koji se koriste za procenu rada srca.

EKG beleži impulse kako bi pokazao koliko brzo srce kuca, ritam otkucaja srca (stabilan ili nepravilan) i jačinu i vreme električnih impulsa. Promene na EKG-u mogu biti znak mnogih bolesti povezanih sa srcem.
Holter


Zašto je potrebno nošenje holtera?

Neki od razloga zbog kojih od vas može biti zahtevano snimanje holterom su:
  • Procena bola u grudima koji se javlja tokom intenzivnog vežbanja
  • Za procenu drugih znakova i simptoma koji mogu biti povezani sa srcem, kao što su umor, kratak dah, vrtoglavica ili nesvestica
  • Da biste identifikovali nepravilne otkucaje srca ili palpitacije
  • Da bi se utvrdio rad pejsmejkera
  • Radi utvrđivanja smera lečenja složenih aritmija

Kada je potrebno nositi holter?

Ukoliko imate nepouzdan elektrokardiogram (EKG) bilo bi poželjno pristupiti i Holter monitoru.

Lekarima je holter test od velikog značaja kako bi zaključili zbog čega se kod pacijenta javlja takozvano treperenje srca, dolazi do neobjašnjive nesvestice, kratkog daha, bola u predelu grudnog koša.

Holter monitor može biti koristan ako EKG ne može da pruži sve informacije koje su vašem lekaru potrebne. Naročito je posle nejasnog EKG rezultata od velikog značaja nositi holter nešto duže, do 2 dana, jer se tako povećava verovatnoća da će biti primećeno zašto zapravo dolazi do neobičnog ponašanja srca.

Ovu vrstu testiranja lekar takođe može da koristi ukoliko je potrebno da proceni koliko kiseonika stiže do srca, kako vaše srce reaguje na izvesnu prepisanu terapiju i lekove.

Priprema za holter test

Od pacijenta se ne očekuje posebna priprema pre ove vrste testiranja. Potrebno je samo očistiti kožu čistom vodom i sapunom, bez nanošenja ikakvih krema, losiona, dezodoranasa na kožu nakon tuširanja. Takođe je po dolasku kod kardiologa potrebno da detaljno objasnite svoje simptome i uputite lekara u srčane probleme koji su nastali, intervencije ukoliko je istih bilo, kao i u porodičnu anamnezu.

Kako se obavlja holter testiranje?

Holter test je vrlo jednostavna procedura. Započinje se tako što se elektrode koje su povezane sa uređajem male holter mašine lepe za grudi. Biće vam pokazano kako da pričvrstite uređaj na odeću.

Dok je uređaj postavljen, moraćete da:
  • ga nosite tokom svojih uobičajenih aktivnosti
  • ga držite uvek uključenog, čak i tokom spavanja
  • ga nikada ne skidate u tih 24h do 48h
  • vodite dnevnik svih svojih dnevnih aktivnosti i vremena kada ste ih radili
  • zabeležite sve specifične simptome koje osećate (vrtoglavica, bol u grudima, kratak dah)

Rizici holter testiranja

Ovaj test je potpuno bezbolan i bezazlen po telo pacijenta i ne ostavlja nikakve ni kratkoročne ni dugotrajne posledice po organizam. Test ne aktivira i ne koristi nikakve doze zračenja. Kod pojedinih pacijenata možeeventualno doći do veoma blage kožne reakcije na zalepljene elektrode u predelu grudi i stomaka.

Prednosti holter testiranja

Odmah po obavljenom testiranju, nakon dan ili dva, potrebno je doći kod vaše lekara sa ispunjenim dnevnikom, te će lekar na osnovu čitanja rezultata i dnevnika zaključiti koji su adekvatni koraci za vas, terapija i lečenje.

Rezultati holtera su od velikog značaja, jer mogu ukazati na aritmiju, kao što su:
  • Bradikardija - stanje u kojem vaše srce kuca sporije nego obično, ili ispod 60 otkucaja u minuti
  • Atrijalna fibrilacija - gornje komore vašeg srca počinju da kucaju nepravilno
  • Tahikardija - nepravilni električni signali u donjim komorama srca uzrokuju nepravilan srčani ritam
  • Preuranjene ventrikularne kontrakcije - neka vrsta nestabilnog otkucaja srca
Ažurirano: Jan 21, 2025 | Izdavač: Eurodijagnostika Beograd | O nama

Često postavljana pitanja

Holter je vrsta prenosivog elektrokardiograma (EKG) koji beleži električnu aktivnost srca neprekidno tokom 24 sata ili duže. EKG beleži impulse kako bi pokazao koliko brzo srce kuca, ritam otkucaja srca i jačinu i vreme električnih impulsa.

Nošenje holtera može biti potrebno za procenu bola u grudima koji se javlja tokom vežbanja, za procenu drugih znakova i simptoma vezanih za srce, identifikaciju nepravilnih otkucaja srca, praćenje rada pejsmejkera i utvrđivanje smera lečenja složenih aritmija.

Holter test je jednostavan - elektrode povezane sa malim portabilnim uređajem se lepe na grudi. Uređaj se nosi tokom uobičajenih aktivnosti tokom 24-48 sati, uključujući vreme spavanja. Pacijent vodi dnevnik svih aktivnosti i beleži sve simptome koje oseti.

Termini i Definicije

Holter monitor je prenosivi medicinski uređaj koji konstantno beleži srčanu aktivnost tokom 24 sata ili dužeg vremenskog perioda. Koristi se za dijagnostikovanje i praćenje različitih srčanih poremećaja, kao što su aritmije.

Elektrokardiogram (EKG) je test koji meri električnu aktivnost srca i prikazuje je u obliku talasa na papiru. EKG daje trenutni uvid u srčani ritam i koristi se za identifikovanje srčanih problema.

Aritmija je nepravilan srčani ritam koji može biti prebrz (tahikardija), prespor (bradikardija) ili nepravilan. Aritmije mogu biti bezazlene ili znak ozbiljnih srčanih problema.

Kardiologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem i lečenjem bolesti srca i krvnih sudova. Kardiologija se fokusira na dijagnostikovanje različitih srčanih stanja i sprovođenje odgovarajuće terapije.

Snimanje srčane aktivnosti uključuje upotrebu različitih metoda i tehnologija za beleženje rada srca. Takvi snimci omogućavaju lekarima da prate srčanu funkciju i postave tačnu dijagnozu.

Noninvasivna dijagnostika odnosi se na metode kojima se procenjuje zdravstveno stanje pacijenta bez potrebe za hirurškim zahvatima ili ulaskom u telo. Holter monitor je primer noninvasivne dijagnostičke metode.

Tahikardija je medicinski termin koji se odnosi na ubrzan srčani ritam, koji je obično preko 100 otkucaja u minuti kod odrasle osobe u stanju mirovanja. Tahikardija može biti simptom stresa, bolesti ili drugih zdravstvenih stanja.

Bradikardija je stanje u kojem srce kuca sporije nego što je normalno, obično manje od 60 otkucaja u minuti kod odraslih. Može biti normalno za sportiste ili indikacija medicinskog problema.

Rizik od srčanih bolesti odnosi se na verovatnoću pojave bolesti srca zbog raznih faktora kao što su genetska predispozicija, ishrana, način života i postojeće zdravstvene bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog pritiska.
Podeli

Blog

A
B
C
D
E
F
G
H
I
K
M
N
O
P
R
S
T
U
V